Američki diplomata: Karadžić htio još 1996. da se preda

Autor:

Bivši predsednik Republike Srpske i haški osuđenik Radovan Karadžić htio je, prema tvrdnji američkog diplomate Vilijama Stojbnera, da se preda još 1996. godine, ali nije jer se plašio da će ga Slobodan Milošević ubiti.

0
A- A A+

ratko mladić radovan karadžić mladić i karadžić ratni zločini zločinci general generali hag Foto: Mondo/Goran Sivački


Svoje svjedočenje američki diplomata je izneo u obimnom autorskom članku za američki portal "Lima Čarli Njuz" ( Lima Charlie News).

Stojbner, koji je od 1992. do 1995. godine bio u BiH kao predstavnik OEBS, sa Karadžićem se sretao više puta, a poslednji put u maju 1996. godine.

Tada je Stojbner podnio ostavku na funkciju u OEBS-u, zbog, kako kaže, izborne prevare u BiH koju je izvršila Klintonova administracija.

U svojim prisjećanjima na susrete sa Karadžićem, američki diplomata je naveo da je "Karadžić od prvog susreta bio srdačan i naizgled iskren".

"Trebalo je podsjetiti se razmjera zla u koje je ratni predsjednik Republike Srpske bio intimno umiješan kako vam ne bi bio dopadljiv", piše Stojbner.

Karadžić je bio, prema Stojbneru, sušta suprotnost Miloševiću, koji je bio "patološki lažljivac i lažnjak" i Tuđmanu, koji je bio "svađalački nastrojen i neotesan".

Tokom njihovog poslednjeg razgovora u maju 1996, bivši predsjednik RS bio je, kako tvrdi Stojbner, ozbiljno zainteresovan da se preda NATO i ode u Hag, gdje bi pred sudom odbranio sebe i svoj narod.
Stojbner ističe da je Karadžiću i zatvorska ćelija bila draža nego da bude ubijen.

"Međutim, postojala je jedna velika prepreka takvom ishodu", piše Stojbner.

Karadžić je, kako tvrdi američki diplomata, znao previše "o umiješanosti Miloševića i JNA u ratne zločine i zločine protiv čovječnosti".

"Zato bi moglo da se dogodi da ga, prije nego što se preda, jedan ili više njegovih tjelohranitelja koje su potajno ubacili njegovi srpski neprijatelji, ubije i to pripiše NATO-u", navodi u svom svjedočenju Stojbner.

Stojbner je, kako dalje navodi, bio uključen u plan o predaji Karadzića, ali da za tako nešto Amerikanci nisu hteli ni da čuju prije izbora.

Klintonova administracija htela je da, po svaku cijenu, sačuva iluziju mira i stabilnosti u BiH, kako bi uvjerila glasače da se američki vojnici vraćaju kući, naveo je u autorskom članku Stojbner.

Karadžić je 20. marta pravosnažno osuđen pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Sve vijesti