Veliki četvrtak: Važan dan i za "velike grešnike"

Autor:

Pravoslavni hrišćani, koji se pridržavaju (staro)julijanskog kalendara, obilježavaju danas Veliki četvrtak. Hrišćani se sjećaju poslednjeg obedovanja Isusa Hrista, Tajne večere, a danas je prilika da se najveći grešnici razriješe grijeha

Veliki četvrtak: Važan dan i za "velike grešnike" Foto: MONDO/Stefan Stojanović

U hramovima se služi liturgija Svetog Vasilija velikog, a na Veliki četvrtak je ustanovljena i Sveta tajna pričešća, zbog čega se vjeruje da će i najvećim grešnicima koji se tog dana pričeste biti oprošteni grijehovi.

Mirovarenje

Pravoslavne crkve na Veliki četvrtak obavljaju mirovarenje. Miro se kuva tri dana, od ponedjeljka do srijede, u kazanima u kojima se stavlja osvećena voda, čisto vino i maslinovo ulje, a potom razna ulja, smole, biljke i mirisi. Kod nas se koristi tridesetak materija, njihov spisak ne mora da je uvijek u potpunosti isti, dok Carigradska patrijaršija koristi uvijek oko 60 materija. Tokom trodnevnog varenja neprestano se čita Jevanđelje. Osvećenje se obavlja na Veliki četvrtak. Sveto miro se šalje u eparhije u zemlji i van nje. Samo autokefalne crkve imaju pravo mirovarenja, to je ujedno i simbol njihove samostalnosti.

Na Veliki četvrtak nema veselja, ali ima okupljanja vjerujućih. Kod nekih pravoslavnih naroda i u nekim krajievima Srbije tog se dana, a ne na Veliki petak, boje uskršnja jaja, dok se u Rusiji na Veliki četvrtak mijesi uskršnji slatki kolač.

Prema jevanđeoskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelivši ga apostolima rekao: "Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova".

Zatim je uzeo čašu vina i dodao: "Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zaveta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha".

Hristove reči se na Veliki četvrtak, ponavljaju na liturgijama prije pričešća vjernika, po uzoru na prvu pričest Hristovu i njegovih apostola.

Praznovanje u svim hramovima SPC počinje liturgijom Svetog Vasilija Velikog koja se služi deset puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.

Na taj dan uveče, čitaju se dvanaest jevanđelja o stradanju Hristovom, i dok se čitaju jevanđelja narod u crkvi kleči.

OPROST GRIJEHA I NAJVEĆIH GREŠNIKA

Praznik je jedan od dana određenih za pričešće vjernika koji su, poštujući pravoslavni kanon, postili na vodi najmanje pet posljednjih dana.

Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom - telom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

Narod vjeruje da i najvećim grešnicima, koji se pričeste na današnji dan, bivaju oprošteni grijesi. Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Posle liturgije je dozvoljeno jesti na ulju i popiti nešto vina.

Veliki četvrtak je pokretni praznik jer je dio Velikog, Časnog ili Vaskršnjeg posta, koji traje šest nedjelja. Vjernici koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedjelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.

Na Veliki petak je čak poželjno da se ništa ne jede cio dan.

Na liturgiji na Veliki četvrtak osvjećuju se i pripremaju pričasni darovi za bolesnike, koji se na časnim trpezama čuvaju preko cijele godine.

Ovaj dan se u nekim krajevima slavi kao slava orača, oni odu do njive sa zaprežnom stokom, ali ne rade ništa.

Srbi na Kosovu na ovaj dan u ranu zoru oboje samo jedno jaje. Njihova "čuvarkuća" se zove "strašnik". Dok je još svježe boje, majka ga trlja po obrazima djece. Posle toga se boje ostala jaja, a "strašnik" se ostavlja na vidno mjesto u kući i dobro se čuva da se ne razbije.

Zašto baš u crveno

O tome zašto se spremaju crvena jaja za Uskrs, piše Savatije, postoji u narodu ova priča. Kad su Isusa Hrista skinuli mrtva sa krsta i sahranili, njegova majka, Sveta Deva Marija, izađe mu na grob, i na grobu ostavi nekoliko obarenih bijelih jaja. Kad je Hristos u nedjelju vaskrsao, ona jaja što su bila na grobu, na jedanput sva pocrvene, pa tome za spomen Hrišćani boje jaja za Uskrs crvenom bojom.

Na Veliki petak se ništa ne radi, već se farbaju jaja pomoću divljih jabuka, lukovine i koprive. U subotu se kolje žrtvena pečenica, čisti se kuća i pere veš. Pečenica se sprema u nedjelju rano izjutra, puca se iz puške čime se oglašava uskrsnuće Hristovo i udara motkama po žaru, čime se izražava radost zbog uskrsnuća. U crkvu se nosi busen zemlje sa zelenom travom, stabljika koprive, kolač, svijeća i čaša vina. Vjernici se zatim okreću prema suncu, gaze busen, ljušte jaja, piju vino i grizu koprivu. Na ovaj dan Vlasi mijese poskurice za mrtve (okrugle hljepčiće), kako bi i oni učestvovali u uskrsnuću.

Sve vijesti