Momo Kapor, "pisac u trapericama"

Za sebe je govorio da je školovani slikar i naivni pisac, dodajući često i „pisac lakih nota“. Ovo posljednje umjeli su, slijepi na ironiju, da istaknu i kritičari kada se govori o Momu Kaporu

0
A- A A+
Prikazan je video-zapis samog Kapora koji je nastao na istom mestu 1993. Foto: Mondo/Goran Sivački Prikazan je video-zapis samog Kapora koji je nastao na istom mestu 1993.

Pisac „proze u trapericama“, slikar, novinar, karikaturista i scenarista rođen je na današnji dan 1937. godine u Sarajevu.

“Bilo je predviđeno da se rodim, kao i ostali slikari, u Firenci, ali roda koja me je nosila 8. aprila 1937. godine imala je prinudno sletanje u grad Sarajevo zbog guste magle koja tamo uvek vlada. Tako je ime tog lepog i nesrećnog grada zauvek upisano u sve moje dokumente. Ma kuda da krenem ne mogu pobeći od njega”, istakao je jednom prilikom.

Svjedok i žrtva tragedije u “lepom i nesrećnom gradu”, bombardovanje 13. aprila 1941. godine preživio je zahvaljujući majci, Bojani Kapor, koja je život izgubila štiteći svojim tijelom tada četvorogodišnjeg Moma.

Spomen-ploča otkrivena je na kući u kojoj je živeo u Nebojšinoj ulici u beogradskom naselju Vračar. Foto: Mondo/Goran Sivački Spomen-ploča otkrivena je na kući u kojoj je živeo u Nebojšinoj ulici u beogradskom naselju Vračar.

Godinu dana po završetku rata, Kapor odlazi u Beograd, grad koji će postati neizbježna asocijacija kada god se spomene ime ovog pisca.

Jer, zaista, nema tih izlizanih starki koje su, preskačući nevidljive "školice", brojale korake Knez Mihailovom ostavljajući neizbrisiv trag na pločniku kojim su hodali najveći.

10 činjenica koje niste znali o Momu Kaporu

Već sa romanom “Provincijalac”, Momo je osvojio čitalačku publiku bivše Jugoslavije, ne prestajući da je šarmira svakom svojom sledećom knjigom.

"Una", "Ivana", "Foliranti", "Zoe", "Zelena čoja Montenegra" samo su neke od knjiga koje su se iščitavale generacije stasale uz džez, rat i miris balkanskog bureka.

Nijedan pisac nije kao on umio prepoznati veličanstvenost jednostavnih stvari, opisujući važnost svakodnevnih sitnica, i nijedan nije umio u lukavije riječi prerušiti poroke, predstavljajući nužnost njihove štetnosti.

"Pušenje, ili zdravlje? Vidi, molim te! Čemu, uopšte, ta dilema?
Zašto ne, ljubav, ili zdravlje? Literatura, ili zdravlje? Komunizam, ili zdravlje? (Uzgred, pokazalo se da je komunizam mnogo štetniji po zdravlje nego pušenje. Od njega je izgubilo živote mnogo više ljudi nego od duvana!)
Sada vi, naravno, očekujete neku poruku od ovog nikotiniziranog pisca? Evo je:
Niko vas ne tera da pušite, ali, za ime boga, ostavite nas malo na miru sa ovim poslednjim skromnim zadovoljstvom koje nam je preostalo!
Daj jedan dim!", napisao je Momo u knjizi "Halo Beograd".

Iako bi on to šarmantno negirao, "poslednje skromno zadovoljstvo" uzrokovalo je bolest od čijih posljedica je preminuo trećeg marta 2010. godine u Beogradu.

Iste godine, njegova supruga Ljiljana osnovala je Zadužbinu "Momčilo Momo Kapor" i ustanovila godišnju nagradu koja nosi njegovo ime, a koja se dodjeljuje u oblasti književnosti i likovne umjetnosti.

U čast ovog velikog pisca svake godine održava se festival "Momin krug", a njegovo ime od 2015. godine nosi i jedna ulica u Beogradu.

Sve vijesti