Što prije donijeti odluku o gradnji cementare

Autor:

Otvaranjem fabrike cementa u Pljevljima omogućilo bi se zapošljavanje do hiljadu radnika.

0
A- A A+
Pljevlja, Foto: MONDO/Nikoleta Vukčević

  Otvaranjem fabrike cementa u Pljevljima omogućilo bi se zapošljavanje do hiljadu radnika, zbog čega je što prije potrebno donijeti odluku o njenoj gradnji, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Privredne komore (PKCG), Vlastimira Golubovića i ministarke ekonomije Dragice Sekulić.

Kako je saopšteno, inicijativu o sagledavanju mogućnosti izgradnje fabrike cementa predstavio je nekadašnji predsjednik PKCG, Vladimir Vukmirović.

"Imajući u vidu realizaciju velikih infrastrukturnih projekata u sektorima saobraćaja, energetike i turizma, potrebno je što prije donijeti odluku o mogućnostima pokretanja proizvodnje cementa u Pljevljima i valorizaciji kvalitetnih resursa kojim je, za tu namjenu, to područje bogato", kazali su iz PKCG.

Kako se navodi, intenzivnu izgradnju u Crnoj Gori prati povećana potražnja cementa.

U Crnoj Gori ne postoji nijedna fabrika cementa, pa se sve potrebne količine uvoze, za šta se izdvajaju značajna finansijska sredstva.

Iz PKCG su rekli da izgradnjom cementare, Crna Gora može od uvoznika postati značajan izvoznik cementa, koji je tražen na svjetskom tržištu.

Prema riječima Golubovića, prošle godine Crna Gora je uvezla cementa za 41,15 miliona EUR, dok je u prvih devet mjeseci za tu namjenu utrošeno 39,04 miliona EUR.

On je kazao da Strategija razvoja građevinarstva u Crnoj Gori do 2020. godine predviđa izgradnju kapaciteta za proizvodnju cementa uz puno poštovanje ekoloških standarda zaštite životne sredine i kvaliteta života, kao i novih kapaciteta za proizvodnju opeke, gipsa i aditiva.

Fabriku cementa, prema inicijativi, trebalo bi graditi u Pljevljima, jer je ta opština bogata laporcem, ugljem, elektrofilterskim pepelom, a i gipsom.

Kako je saopšteno, na taj način bila bi omogućena valorizacija laporca, koji u eksploataciji uglja predstavlja jalovinu.

"Korišćenjem laporca za potrebe fabrike cementa smanjile bi se površine za spoljnja odlagališta za jalovinu, te troškovi proizvodnje uglja. Korišćenjem elektrofilternog pepela iz TE Pljevlja razrješio bi se u značajnoj mjeri problem njegovog odlaganja", navodi se u saopštenju.

Iz PKCG je saopšteno da bi se na taj način postigla optimalna valorizacija uglja veće toplotne vrjednosti. Kao osnovno energetsko gorivo koristio bi se ugalj iz Pijevaljskog bazena.

"Izgradnjom fabrike cementa, a kasnije i drugih pogona za proizvodnju betonskih polufabrikata i gotovih proizvoda omogućila bi se veća uposlenost drumskih, željezničkih i lučkih kapaciteta. Otvaranjem fabrike cementa i preko povezanih poslova, omogućilo bi se zapošljavanje od 800 do hiljadu radnika", navodi se u saopštenju.

Iz PKCG su kazali da je tokom sastanka, pored ekonomskih, ukazano i na ekološke benefite, jer bi cementara kao sirovinu koristila i nusproizvode Termoelektrane Pljevlja.

Privrednici smatraju da je potrebno naći iskusnog i kvalitetnog investotora koji će modernom tehnologijom, na najbolji način, iskoristiti tu sirovinu i moći da proda proizvedene količine cementa na regionalnom tržištu u uslovima jake konkurencije.

Oni su naveli da je stara fabrika cementa u Pljevljima, koja je radila 12 godina, proizvodila kvalitetniji cement nego konkurencija u okruženju, odnosno Dalmaciji, Kosjeriću i Kostolcu.

Kako je saopšteno, na sastanku je bilo različitih mišljenja o tome da li je preduslov izgradnje i rada cementare realizacija projekta željezničke pruge između Bijelog Polja i Pljevalja.

Prevoz cementa drumskim saobraćajnicama doveo bi do, kako se dodaje, njihovog mogućeg brzog oštećenja.

Sekulić je kazala da projekat izgradnje cementare zahtijeva ozbiljnog privatnog investitora koji bi mogao da plasira crnogorski cement na tržište regiona ili šire.

Ona je kazala da investitor treba da prepozna ekonomski interes i ocijeni da li je izgradnja cementare prihvatljiva.

Kako je navela Sekulić, model koji investitor može razmotriti može da podrazumijeva i izgradnju pomenute željezničke pruge.

Ona je rekla da država razvija ambijent povoljan za investiranje i uskoro će preko javnog poziva za iskazivanje interesovanja predstaviti mineralne resurse kojima raspolaže, a koji se mogu koristiti i za proizvodnju cementa.

"Na taj način će se dobiti povratna informacija od biznisa u vezi spremnosti za investiranje kao i mogući modeli korišćenja mineralnih sirovina kojima raspolažemo", kazala je Sekulić.

Prema njenim riječima, ukoliko se iskaže interesovanje za ulaganje u cementaru, uslijedila bi izrada dokumentacije koja bi podrazumijevala davanje laporca na koncesiju i preciziranje ostalih uslova čije bi ispunjenje doprinijelo isplativosti ovog posla.

Predsjednik Opštine Pljevlja, Mirko Đačić, kazao je da su nesporne prednosti koje cementara pruža u smislu zapošljavanja ljudi i korišćenja nusprodukata termoelektrane.

On smatra da je najkompleksniji izazov pronaći investitora.

Prema njegovim riječima, to može biti snažna privatna kompanija ili država preko Rudnika uglja ili Elektroprivrede (EPCG).

Bivši ministar energetike Miodrag Gomilanović, tokom prezentacije Valorizacija otkrivke na površinskom kopu Rudnika uglja Pljevlja, istakao je značajne bilansne rezerve kvalitetnog laporca kao cementne sirovine.

Dugogodišnji direktor Rudnika uglja i nekadašnje fabrike cementa u Pljevljima, Đorđije Džuverović je kazao da je cement iz Pljevalja imao veoma dobre rezultate što se tiče vodopropustljivosti i boje koja je pogodna za natur-betone, koje su jako tražene na svjetskom tržištu.

On smatra da je za gradnju nove fabrike cementa potrebno najprije sanirati aktuelne ekološke probleme u tom gradu i to toplifikacijom sa izvorom iz Termoelektrane.

Džuverović je dodao da je neophodno definisati sirovinsku osnovu i transportne mogućnosti Pljevalja kada se cementara otvori.

Direktor Termoelektrane Pljevlja, Vladimir Šestović, kazao je da pepeo, šljaka i hemijski gips predstavljaju veliki problem te kompanije i da je fabrika cementa jedinstvena šansa da se sav taj nusprodukt i laporac sa jalovišta Jagnjilo iskoriste kao sirovina.

Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja, Aleksandar Mitrović, naveo je da u toj kompaniji razmatraju optimalno rješenje za cementaru.

On smatra da investitor treba da bude renomirana kompanija iz te industrije koja može da obezbijedi otvaranje novih radnih mjesta.

Direktor Rudnika uglja, Slavoljub Popadić kazao je da Pljevlja imaju sve pretpostavke za izgradnju fabrike cementa.

On je rekao da optimalan model za realizaciju tog projekta vidi u partnerstvu četiri subjekta, države, Opštine Pljevlja, Rudnika uglja i investitora, koji mora pored novca imati tehnologiju i zastupljenost na tržištu cementa koje je prilično zatvoreno.

Nedostatak pruge, kako je dodao, kompenzuje se time što je već oko 100 miliona tona laporca spremno za upotrebu u cementari.

Direktor Željezničke infrastrukture (ŽICG), Ljubiša Ćurčić, kazao je da je ta kompanija završila idejno rješenje izgradnje kraka pruge Pljevlja-Bijelo Polje u dužini 56,42 kilometra.

Tom prugom, kako je rekao, prvih godina prevozilo bi se 1,2 miliona tona tereta, a kasnije do 1,7 miliona tona.

Ćurčić smatra da je gradnja tog kraka neophodna za funkcionisanje cementare.

Profesor Građevinskog fakulteta, Radenko Pejović, naveo je da je neophodno ubrzati procese oko izgradnje cementare i dodao da su propuštene prilike za biznis koje je donijela intenzivna gradnja u Crnoj Gori.

Sastanak u Privrednoj komori, prema ocjeni učesnika, predstavlja dobru polaznu osnovu za valorizaciju resursa kojim naša zemlja raspolaže, a sve u cilju snažnijeg ekonomskog razvoja.

Tagovi:
Sve vijesti