Djeca ispred ekrana provode osam sati dnevno

Autor:

Dijete uzrasta od 12 do 17 godina provede oko osam sati dnevno ispred raznih ekrana od čega tri i po sata dnevno koriste mobilni telefon, rezultat je prvog nacionalno reprezentativnog istraživanja o korišćenju medija.

0
A- A A+
TCL, TCL Alcatel, TCL TV, TV, Televizor, Televizija, Alcatel Foto: Promo/TCL Alcatel

  Prvo nacionalno reprezentativno istraživanje s djecom uzrasta od devet do 17 godina i njihovim roditeljima o korišćenju raznih medija sprovedeno je u okviru kampanje medijske pismenosti Agencije za elektronske medije (AEM) i UNICEF-a „Birajmo šta gledamo”.

Kako se navodi, oko dva sata dnevno dijete gleda televiziju, oko sat i po je ispred kompjutera ili laptopa a nešto manje od sat dnevno igra igrice i oko dvadesetak minuta dnevno provede ispred tableta.

Istraživanje je sprovedeno u okviru kampanje medijske pismenosti Agencije za elektronske medije i UNICEF-a „Birajmo šta gledamo”.

Prema nalazima istraživanja, šest od deset roditelja nijesu zabrinuti količinom vremena koje njihova djeca provode uz neki od ekrana, već misle da im djeca imaju dobru ravnotežu između vremena provedenog ispred ekrana i vremena za druge aktivnosti.

“Međugeneracijski jaz u korišćenju medija prisutan je u Crnoj Gori djeca uzrasta od 12 godina do 17 godina prvo se informišu preko interneta, dok njihovi roditelji prve informacije potraže na televiziji”, navodi se u rezulatima.

Kako se dodaje, televizija je medij od najvećeg stepena povjerenja i za djecu i za roditelje.

„Međutim, roditelji pokazuju znatno veću rezervisanost prema društvenim mrežama u odnosu na djecu. Skoro 40 odsto djece smatra da je teško prepoznati netačnu vijest na televiziji, dok to isto priznaje jedna trećina roditelja“, piše u saopštenju AEM.

Za termin fake news čulo je 38 odsto djece uzrasta 12 do 17 godina i 49 odsto roditelja, ali većina ne zna njegovo značenje.

„Svako drugo dijete kaže da se dešava da roditelji, kada su zauzeti, upale TV ili you-tube i puste ga/je da gleda šta hoće da bi završili svoje obaveze na miru, dok oko 40 odsto roditelja priznaje da to radi često ili s vremena na vrijeme. Svako drugo dijete kaže da je gledalo TV sadržaj s oznakom da nije za njegov/njen uzrast“, piše u saopštenju.

Dodaje se da kada je porodica na okupu i gleda TV, i djeca i roditelji kažu da je u većini slučajeva daljinski upravljač kod oca, pa samim tim i odgovornost biranja medijskih sadržaja adekvatnih za djecu.

„Kada su u pitanju najomiljeniji TV sadržaji djece, oni su prvenstveno zabavnog i sportskog karaktera: mlađa djeca (4‒11 godina) najviše vole da gledaju dječji program, dok stariji uzrast (12‒17) najviše prati filmove, sport i muziku“, piše u saopštenju.

Djeca procjenjuju da medijske sadržaje koji odgovaraju njihovim potrebama, interesovanjima i uzrastu mogu prvopronaći na internetu, pa na inostranim kablovskim televizijskim kanalima, što domaćoj medijskoj produkciji postavlja nove izazove.

„Svako drugo dijete (47 odsto) zainteresovano je da učestvuje u produkciji TV programa za djecu, a svaki drugi roditelj (49 odsto) bi podržao svoje dijete u tome.

Međutim, polovina roditelja ne bi poslala dijete na televizijska takmičenja u pjevanju, plesu, glumi i slično, jer smatra da je za dijete bolje da kritiku stručnjaka dobije bez pritiska javnosti.

Zabrinjavajuće je, smatraju, da svako peto dijete uzrasta od devet do 17 godina nije pročitalo nijednu knjigu (van školskih zadataka) u posljednjih godinu, kao ni 43 odsto njihovih roditelja.

„Konačno, većina djece i roditelja tokom posljednjih godinu dana nijednom nijesu bili u pozorištu, bioskopu, muzeju ili na izložbi slika, što ukazuje na krizu kulture za djecu, mlade i roditelje“, piše u saopštenju.

Istraživanje o korišćenju medija sprovedeno je na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.050 roditelja i 655 djece uzrasta od 9 do 17 godina kroz upitnik koji se popunjavao u domaćinstvima širom Crne Gore tokom avgusta ove godine.

Istraživanje je sprovedeno u okviru kampanje medijske pismenosti „Birajmo šta gledamo”, koju je Agencija za elektronske medije pokrenula uz podršku UNICEF-a.

Cilj kampanje je podsticanje razvoja medijske pismenosti djece i roditelja, kao i jačanje kapaciteta medija da prave kvalitetne medijske sadržaje s djecom i mladima i da na etički korektan način izvještavaju o svim pitanjima prava djeteta u Crnoj Gori.

Tagovi:
Sve vijesti