Hakovanje mozga i izmjena sjećanja postoji

Autor:

Tehnologija za hakovanje mozga, vjerovali ili ne, već postoji, a najnovija istraživanja u vezi s tim pokazuju da je ova tehnologija opasna i ranjiva.

Hakovanje mozga i izmjena sjećanja postoji Foto: Promo / Kaspersky Lab

Marta 2017. godine prisustvovali smo jednom od prvih javnih čipovanja ljudi, koje je u međuvremenu postalo masovno, a omogućava da ljudi ugradnjom različitih implanta budu “unaprijeđeni“ i da dobiju neke “karakteristike“, koje do tog momenta nisu imali. Čipovanje ljudi izaziva veliku polemiku i dalje, a ovog puta idemo korak dalje i govorimo o hakovanju ljudskog mozga, koje je, vjerovali ili ne već moguće!

U budućnosti će sajber-napadači moći da eksploatišu memorijske implante kako bi krali, špijunirali, promenili ili kontrolisali ljudsko pamćenje (memoriju).

I dok su najradikalnije pretnjenekoliko decenija daleko, osnovna tehnologija već postoji u obliku uređaja za dubinsku stimulaciju mozga. Naučnici uče kako se uspomene stvaraju u mozgu i kako se mogu ciljati, obnavljati i poboljšati pomoću takvih implantata.

Međutim, postoje ranjivosti u povezanom softveru i hardveru, koje semoraju rešiti da bismo bili spremni za pretnje, koje dolaze u budućnosti, saznajemo u novom izveštaju istraživača kompanije Kaspersky Lab i grupe za funkcionalnu neurohirurgiju sa univerziteta u Oksfordu, koji je predstavljen na godišnjoj konferenciji Kaspersky Next u Barseloni.

Istraživači su kombinovali praktičnu i teorijsku analizu kako bi istražili trenutne ranjivosti implantata, koji se koriste za dubinsku moždanu stimulaciju. Poznati kao implantabilni generatori impulsa (IPGs) ili neurostimulatori, ovi uređaji šalju električne impulse specifičnim djelovima mozga,kako bi lečili poremećaje kao što su Parkinsonova bolest, esencijalni tremor, klinička depresija i opsesivno-kompulsivni poremećaj. Najnovija generacija ovih implantata dolazi sa softverom za upravljanje za kliničke stručnjake i pacijente, koji se instalira na klasičnim tabletima i pametnim telefonima. Međusobno su povezani standardnim Bluetooth vezom.

Istraživači su pronašli niz već postojećih i potencijalnih rizika, i svaki od njih može biti eksploatisan od strane hakera. Oni uključuju:

- Izloženu povezanu infrastrukturu:Istraživači su pronašli ozbiljnu ranjivost i nekoliko zabrinjavajućih konfiguracija unutar platforme za onlajn upravljanje,koja je popularnameđu hirurškim timovima i koja može da omogući napadaču pristup osjetljivim podacima i postupcima liječenja

- Nezaštićeni ili prenos podataka bez enkripcije između implantata, programskog softvera i povezanih mreža: Ovo može da omogući zlonamjerne promjene pacijentovog implantata ili čak čitavih grupa implantata (i pacijenata) povezanih istom infrastrukturom. Manipulacija može dovesti do promjene postavki i time izazivati bol, paralizu ili krađu privatnih i povjerljivih ličnih podataka

- Ograničenja u dizajnuusled činjeniceda bezbjednost pacijenta ima prednost nad sajber-bezbjednošću: Na primjer, medicinski implantatmora omogućavati lekarima da ga kontrolišu u vanrednim situacijama, uključujući i to kad je pacijent na putu ka bolnici,koja je daleko od njegove kuće. Ovo sprečava upotrebu bilo koje lozinke, koja nije poznata među kliničarima. Takođe, to znači da se podrazumeva da takvi implanti moraju imati “bekdor“ (backdoor) u softveru

- Opasno ponašanje medicinskog osoblja:Programeri, koji su se bavili softverom namjenjenim za pacijentekoristili su podrazumevane lozinke, povezivali ga na internet ili na taj softverdodavali još aplikacija.

Rešavanje ovih ranjivih područja je ključno, jer istraživači procjenjuju da će tokom narednih decenija naprjedniji neurostimulatori i dublje razumjevanje toga, kako ljudski mozak formira i čuva uspomene, ubrzati razvoj i primenu takve tehnologije i stvoriti nove mogućnosti za sajber-napadače.

U toku narednih pet godina, naučnici očekuju da će biti umogućnosti da elektronski snime signale mozga, koji grade memorije, a zatim ih unaprijede ili čak prerade prije nego što ih vrate u mozak. Kroz deceniju, prvi komercijalni memorijski implanti bi se mogli pojaviti na tržištu - i, u roku od 20 godina, tehnologija bi mogla postati dovoljno napredna da omogući ogromnu kontrolu nad uspomenama.

Nove prijetnje koje proizlaze iz ovoga uključuju masovnu manipulaciju grupa kroz usađene ili izbrisane uspomene na političke događaje ili sukobe; dok bi “preuređene" sajber pretnje mogle da se budu usmjerene ka novim mogućnostima za sajber-špijunažu ili krađu, brisanje ili “zaključavanje“ sjećanja (na primjer, u zamjenu za otkup).

Kopiju izveštaja Tržište memorije: Priprema za budućnost u kojoj će se sajber-prijetnje usmjeriti na vašu prošlost možete pronaći ovdje.

Pogledajte i video o hakovanju mozga, brisanju sjećanja i njegovoj izmeni i pišite nam o vašem stavu u vezi sa ovom interesantnom i zabrinjavajućom temom u isto vreme!

Izvor: Kaspersky Lab UK

Sve vijesti