Kina je drugi najveći kupac tog američkog energenta, koja je u avgustu iz SAD uvezla 334.880 barela sirove nafte, prenosi SEEbiz.
Prekid kineskog uvoza nafte iz SAD događa se u trenutku zaoštravanja trgovinskog sukoba dvije zemlje.
Odluka Pekinga da sada onemogući ulaz američkoj nafti tržištima liči na “nagli potez”, budući da “crno zlato” do sada nije bilo uvršteno ni na jedan popis robe koju Kina uzvratno carini pri uvozu iz Amerike.
Kina najviše nafte kupuje od Rusije oko 665 hiljada barela i plaća je u juanima, Saudijske Arabije i Irana. Gdje bi “azijski tiger” sada mogao potražiti zamjenu za američke barele, i kako bi Vašington mogao reagovati na ovaj prekid petro-izvoza, vrlo je neizvjesno.
Cijena nafte poslednjih nedjelja raste zbog straha na tržištima, uprkos jasnim naznakama o rekordnom rastu američkih zaliha, postojanom globalnom ekonomskom rastu i solidnoj potražnji, faktorima koji bi u nekim drugim vremenima uticali na spuštanje cijene pokretačke sirovine svjetske ekonomije.
U američkoj investicionoj banci Goldman Sachs smatraju da uzlazni trend možda neće potrajati.
“Iako trenutno prevladavaju rizici koji podupiru rast cijena, fundamenti nepovezani s Iranom nijesu promijenili smjer prema višim cijenama nafte”, saopštili su analitičari te banke klijentima.
“Očekujemo da će fundamenti postupno prevladati do početka 2019. kada će biti aktivirani novi rezervni kapaciteti, što navodi na zaključak da će globalno tržište početkom naredne godine ponovo bilježiti skromni višak", procjenjuju u Goldman Sachsu.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je u petak da je cijena barela referentne korpe njene nafte u četvrtak iznosila 84,09 dolara, što znači da je porasla 45 centi u odnosu na prethodni dan trgovanj