Njegoševo djelo je tokom perioda SFRJ u velikoj mjeri bilo relaksirano ideoloških upliva i ostavljeno vrijednosnom sudu nauke o književnosti, ocijenio je ministar kulture Aleksandar Bogdanović.
On je na otvaranju izložbe “Njegoš u socijalističkoj Crnoj Gori od 1945 – 1990.” u Zagrebu, kazao da je taj period vrijeme kojem istorijska distanca, potrebna za objektivno sagledavanje činjenica, počinje obavezivati na sveobuhvatnu analizu statusa i značaja Njegoševog djela u društvu dominantne ideologije.
„Uzimajući u obzir da je SFRJ predstavljala prilično liberalnu varijantu jednopartijskog socijalističkog uređenja, mora se konstatovati da je tokom tog perioda Njegoševo djelo u velikoj mjeri bilo relaksirano ideoloških upliva i ostavljeno vrijednosnom sudu nauke o književnosti“, ocijenio je Bogdanović.
On smatra da je u tom periodu skinut balast čestih nacionalnih zloupotreba tog opusa, koje su bile svojstvene epohi kraljevine Jugoslavije.
Prema riječima Bogdanovića, arhivska građa svjedoči o korektnom odnosu prema Njegoševom liku i djelu, a ono što bi se moglo prepoznati kao vrsta ideološke intervencije, svodilo se na nekada prenaglašen kontekst Njegoševog djela kao inspiracije za narodnooslobodilačku borbu i rodoljublje u XX vijeku.
„Njegoš je i tada zauzimao mjesto jednog od najvažnijih vrhova južnoslovenske književnosti, a njegova djela su, zahvaljujući sputavanju klero-nacionalističkih tumačenja, dobila nove interpretacije modernijih književno-kritičkih pravaca”, rekao je Bogdanović.
Kako je kazao, stalna intrigantnost Njegoševog djela proizilazi iz njegove duboke problematizacije univerzalnih etičkih antagonizama, lociranih na prostoru koji je uvijek, u manjoj ili većoj mjeri bio “burna brežina”.
„Ta izoštrena stvarnost, u kojoj se permanentno stvara istorija, dobila je svoj najupečatljiviji književni odraz upravo u djelima Petra Drugog Petrovića Njegoša. Otuda i silne kontroverze, svojatanja i zloupotrebe koje su Njegoševu književnu umjetnost razlile i u opskurne rukavce politikanstva i populizma“, dodao je Bogdanović.
Prema njegovim riječima, izložba pokazuje da je epoha koja je njome tretirana pokazivala mnogo više senzibiliteta prema Njegoševom književnom djelu, iako joj se danas spočitava nedostatak slobode i pluralizma.
„Zato se moramo zapitati jesmo li skloni predrasudama kada se osvrćemo na tu skorašnju prošlost, ili je naš pluralizam samo prividan”, upitao je Bogdanović.
Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, Danilo Ivezić je podsjetio na brojne projekte koje je Zajednica realizovala u Zagrebu, a u okviru kojih je predstavljena savremena crnogorska kultura.
On je kazao da su tokom tih projekata predstavljeni pojedinci i institucije u različitim područjima, ali i ono što čini tradicionalno obilježje crnogorske kulture i nacionalnog identiteta.
„Namjera je da ta događanja postanu dio kulturnih događanja sredine u kojoj živimo, kao integrirane vrijednosti ukupne kulture Hrvatske”, dodao je Ivezić.
Autorka i pomoćnica direktora Državnog arhiva Crne Gore, Jadranka Selhanović kazala je da ni nakon više od 160 godina od smrti Njegoša, ne prestaje interesovanje za njegovu ličnost i djelo.
„Crnogorski vladar i pjesnik i dalje živi u stvarnosti svake naše generacije, iako u različitim sferama, u nauci, umjetnosti i mitu“, rekla je Selhanović navodeći da njegova ličnost i još više njegovo djelo stalno podstiču nova tumačenja i istraživanja, ali i brojne kontroverze, sučeljavanja, spoznaje.
Ona je pojasnila da je izložba u Zagrebu tematski podijeljena u tri cjeline „Država slavi Njegoša“, „Njegošev mauzolej na Lovćenu“ i „U odbranu crnogorskog identiteta“.
Izložba je organizovana u saradnji Državnog arhiva Crne Gore i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske.