• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste nam poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Ponekad je dobro da je "čaša dopola prazna"

Nije dobro ako baš uvijek gledate na vedru stranu i ako baš u svemu tražite nešto lijepo.

Pretjerana izloženost stresu nije dobra za zdravlje, ali nam stres pomaže da se bolje nosimo sa lošim vijestima, kažu naučnici.

Ovo otkriće doprinosi sve većem broju dokaza da je pritisak ponekad dobra stvar i baca novo svetlo na depresiju.

Eksperimenti u laboratorijama, ali i u realnom okruženju su pokazali da stres utiče na tendenciju ljudi da budu pretjerano optimistični.

Naime, ljudi su generalno previše optimistični, ali to nije uvijek dobro.

U prvoj studiji ove vrste, američki tim naučnika je pokazao da sposobnost da se fleksibilno smjenjuju ova dva obrasca - pozitivno i negativno mišljenje - može da bude zdravo jer nam pomaže da prilagodimo trenutnim uslovim.

Da bi to istražili, naučnici su sproveli laboratorijski eksperiment govoreći 36 mladih muškaraca i žena da moraju da održe iznenadni javni govor. Zatim su ih pitali da ocijene verovatnoću da će im se desiti neko od 40 različitih iskustava u živou - poput toga da dožive saobraćajnu nesreću, do toga da budu žrtve neke novčane prevare.

Učesnicima su date dobre ili loše vijesti - rekli su im da su šanse da im se takvi događaji dese manji ili veći nego što su oni procenili.

Kada su rezultate uporedili sa kontrolnom grupom, naučnici su primijetili da te osobe više pažnje posvećuju dobrim nego lošim vestima. Nasuprot učesnicima koji su imali viši nivo hormona stresa, kortizola, što je utvrđeno uzorcima pljuvačke, koji su bili mnogo bolji u procesuiranju loših vijesti i nisu se fokusirali isključivo na dobre.

Naučnici su slične rezultate primijetili i kod vatrogasaca, koji su zbog svog posla često izloženi stresu.

Vodeći autor studije dr Nil Geret, psiholog sa Koledža u Londonu kaže da su ljudi "bolji u prihvatanju dobrih i povoljnih informacije nego loših i nepoželjnih".

"To je jedna evolucijska zagonetka, koja može da dovede do toga da potcijenimo rizik i da zbog toga ne preduzmemo neke mere opreza".

On dodaje da fleksibilnost u optimističnom i pesimističkom mišljenju pomaže ljudima da odgovore na uslove u okruženju i na eventualne pretnje. "Sa druge strane, zadržavanje pozitivnog mišljenja je strategija koja je dobra za mentalno zdravlje", dodaje on.

Ipak, ističe da, pošto smo skloni tome da ne obraćamo pažnju na neke neželjene informacije, već ih ignorišemo, time sebe možemo da dovedemo u situaciju da budemo nespremni za nešto.

Stres nije ništa novo i zapravo je važan jer nam pomaže da reagujemo kada smo u opasnosti. Na primer, kada vam pješak izleti ispred kola, stres pomaže da odmah, gotovo mehanički i bez razmišljanja odreagujete kako biste ga izbjegli. Do toga dovode neurohemikalije i hormoni, adrenalin i kortizol, koji se nalaze u mozgu i tijelu.

Problem je, međutim, što se isto dešava u telu kada imate tešku situaciju na poslu ili vas neko iznervira, a kroz takve stresove prođete ko zna koliko puta dnevno. Ako se ne nosite na pravi način sa stresom, telo nema priliku da se resetuje, a to može da bude opasno po zdravlje.

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA