Nestaće Internet kakav znamo i volimo?

Autor:

Ukoliko Evropski parlament u sredu bude prihvatio novu direktivu o autorskim pravima na Internetu, milioni korisnika na njemu neće više imati šta da traže!

0
A- A A+

Evropska inicijativa za reformu sadržaja pokrenula je lavinu reakcija, a Evropski parlament u srijedu će se izjasniti o novoj regulativi.

U suštini, Evropa pokušava da natjera gigante kao što su Google i Microsoft da dio svojih prihoda dijele sa izdavačima, ali i da sajtovi snose odgovornost za sadržaj koji možda krši autorska prava.

Ovo su tačke oko kojih se podigla najveća prašina!

Član 11

Kritičari ove inicijative nazivaju ga "porezom na link", a evo o čemu se tačno radi. Zamišljen je da bi ograničio moć koju Google ili Facebook imaju nad izdavačima, i navodno će penalizovati ove servise za korišćenje odlomaka ili linkova medijskih organizacija. Internet platforme moraće da plaćaju za dozvolu da objavljuju djelove vijesti ili linkove, što bi, u teoriji, trebalo da pomogne organizacijama od vitalnog značaja za informisanje javnosti i dodatno uputi korisnike na njihove Home stranice, umjesto na pretraživače ili društvene mreže.

Sve to u principu zvuči pristojno, navodi "Gizmodo", ali Član 11 uopšte se ne trudi da jasno definiše šta je link, to će odlučiti svaka od 28 zemalja pojedinačno, što otvara mnoge mogućnosti za manipulaciju i zloupotrebu.

Vraćamo se na gigante, jasno je da Google može, ukoliko želi, da plati bilo koju i bilo kakvu licencu. Ali ostali vjerovatno ne mogu.

"Osim jednog zakona, koji bi se primjenjivao na nivou čitave Evrope, imaćemo 28 pojedinačnih i vjerovatnoću da će se najšire primjenjivati onaj koji je najstrožiji. Kako ne bi bile tužene, medijske platforme trudiće se da postupaju u skladu sa najrigoroznijim pravilima neke od zemalja," napisala je članica Evropskog parlamenta Džulija Reda.

"I šta ćemo sa rečenicom 'Angela Merkel sastala se sa Terezom Mej'? Ona može da bude naslov vijesti, ali ne može da podliježe zakonima o autorskim pravima jer se radi o jednostavnom navođenju činjenice, a ne autorskom djelu," upozorila je ona na svom sajtu.

Član 13

Ovaj dio direktive u potpunosti će rekonfigurisati odgovornosti sajtova kada je u pitanju sprovođenje i zaštita autorskih prava. Do sada, sajtovi nisu bili odgovorni ukoliko su bili samo "sprovodnik" za materijal koji postavljaju korisnici.

Daćemo vam primjer – ako neko, recimo, na YouTube postavi sadržaj čiji je autor neko drugi, YouTube tu ne snosi odgovornost. YouTube kao platforma će samo ukloniti taj sadržaj, ali neće biti tužen od strane pravog autora kao "mjesto" na kojem je sporni sadržaj postavljen.

Da se zadržimo na primjeru YouTube mreže, koja ima sofisticirani sistem za prepoznavanje sadržaja i čitavu "armiju" zaposlenih koji se bave utvrđivanjem autorstva, ili brisanjem materijala koji ipak prođe. I to sve, naravno, košta milione dolara. Po novoj direktivi, i sam sajt će biti odgovoran.

Kritičari Člana 13 stoga smatraju da će samo najpopularnije, i najbogatije platforme, moći da se zaštite od postavljanja spornog sadržaja tako što će angažovati timove ljudi da se time bave, i platiti za tehnologiju koja će se za to primjenjivati. Mogućnost da to urade ima, po procjeni sajta "Gizmodo", samo 20 odsto platformi u SVIJETU.

Aktivista i posebni savjetnik Elektronske fondacije za slobodu (EFF) Kori Doktorov rekao je ranije da će ovakva regulativa koštati kompanije milione dolara (ukoliko ih imaju, naravno). One koje nemaju će se ugasiti, a opstaće samo giganti kao što su Google i Facebook.

U ovom članu sporna je i nejasna formulacija mjera koje bi sajtovi morali da preuzmu kako bi se zaštitili. Definisane su samo kao "prikladne i efikasne tehnologije za prepoznavanje sadržaja", bez objašnjenja kakve su i koje tačno, kako bi funkcionisale ili kako bi se prijavljivao sporan sadržaj.

"Giganti će, naravno, nastaviti da koriste svoja postojeća rješenja, ali svi ostali moraće da se oslone na neki vid centralizovanog sistema, kakav još uvijek ne postoji," kaže Doktorov i podsjeća da nema ni jasno definisanog scenarija u slučaju da neko "lupi" prijavu, a zapravo nije autor spornog sadržaja.

"Gizmodo" navodi da će posledice Članova 11 i 13 vremenom biti sve primjetnije, i da je neizbježno da će Internet nakon uvođenja ovih pravila ostati "očerupan i pocijepan". Evo ko će biti među prvim žrtvama.

"Meme"

Volite šaljive sličice, natpise, forice? Pa, moći ćete da se pozdravite sa njima, pošto će dani "lijepljenja" teksta preko ko zna čije fotografije biti odbrojani. Sledeći put kada vam na pamet bude pala baš dobra "meme" fora, moraćete da izađete sa fotoaparatom ili mobilnim telefonom i sami napravite fotku preko koje ćete je napisati.

Muzičari

Remiksi i "mashup" miksevi su odsvirali svoje, jer ukidanjem "fer upotrebe" – transformacije tuđeg djela – niko više neće smjeti da se igra sa tuđim autorskim djelom.

Sloboda govora

"Gizmodo" podsjeća na scenario u kojem će ova pravila biti korišćena u političke svrhe.

"Ako, na primjer, postoji kompromitujući video nekog političara nekoliko dana pred izbore, sve što bi on trebalo da uradi je da pripremi tužbu da taj video krši njegova autorska prava, i on nikada neće ugledati svjetlost dana," navodi taj portal i dodaje da je bilo koji vid ovakvog cenzurisanja sadržaja koji postavljaju korisnici "u suštini, cenzura".

Ostalo

Aktivisti, grupe za zaštitu ljudskih prava, ali i brojne Internet kompanije bune se protiv mnoštva ostalih članova, koje upoređuju sa nedavnom GDPR "burom".

"Dok ovaj problem traje, niko neće razmišljati o njemu, ali kada bude bio usvojen i nakon dvije godine implementiran, odjednom će se cio svijet 'lupiti po čelu'," navodi "Gizmodo".

Šta vi mislite o ovom problemu?


Sve vijesti