U Crnoj Gori neka javna preduzeća ne uspijevaju da prevaziđu tržišne neuspjehe i zahtijevaju izdvajanja iz državnog budžeta, zbog čega bi trebalo preispitati uključivanje države u ekonomiju, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).
“Vlasti bi trebalo da ubrzaju privatizaciju u okviru odgovarajućeg regulatornog okvira”, navodi se u izvještaju Misije MMF-a koja je u Crnoj Gori boravila krajem marta.
U MMF-u smatraju i da neka lokalna preduzeća treba spojiti u cilju povećanja efikasnosti.
“Iako vlasti vide veću ulogu države u privredi, slažu se da je potreban transparentan proces privatizacije i poboljšanje okvira za javno-privatno partnerstvo. Oni rade na prestrukturiranju Montenegro airlinesa (MA), za koji smatraju da je od ključne važnosti za turističku industriju Crne Gore i vjeruju da može biti finansijski održiv“, navodi se u izvještaju.
MA je 13. aprila iz budžeta isplaćena nova pomoć od dva miliona eura, a rebalansom budžeta je predviđeno još dva miliona po osnovu izmirenja obaveza prema dobavljačima.
Nacionalna aviokompanija završila je prošlu godinu sa minusom od 4,6 miliona eura, čime je njen gubitak dostigao 76,5 miliona eura, pokazuju podaci iz izvještaja o poslovanju.
Misija MMF-a je ocijenila da, dok je sprovođenje velikih javnih infrastrukturnih projekata dodatno doprinijelo ekonomskom rastu, prateće angažovanje fiskalnih resursa doprinijelo je povećanju državnog duga, koji je prošle godine dostigao 75 odsto bruto domnaćeg proizvoda (BDP).
Oni smatraju da su velike potrebe za refinansiranjem bile izvor fiskalne ranjivosti.
“Iako je potreban razvoj infrastrukture, izgradnja prve sekcije autoputa Bar-Boljare imala je ključnu ulogu u podizanju duga na visoke nivoe”, kazali su iz MMF-a.
Dodaju da zbog duga ne postoji fiskalni prostor za finansiranje preostalih faza autoputa.
Iz MMF-a su ukazali da Vlada, prepoznajući potrebu za smanjenjem javnog duga, nastavlja da sprovodi Strategiju srednjoročne fiskalne konsolidacije koja je objavljena prošle godine.
„Većina fiskalnih mjera već je sprovedena, a osnovna fiskalna pozicija poboljšana je prošle godine. Ako se sprovede u potpunosti, strategija će znatno ojačati fiskalnu poziciju, generisanjem primarnog fiskalnog suficita od 4,5 odsto BDP-a do 2020. godine, čime će državni dug pasti na 53 odsto BDP-a, nakon što dostigne 80 odsto u narednoj godini”, navodi se u izvještaju.
MMF preporučuje da u srednjoročnom periodu vlasti sprovedu fiskalne reforme kako bi poboljšale sastav prihoda i rashoda.
“Vlasti bi trebalo da sprovedu strategiju za optimizaciju javnog sektora i reformu državne službe. Potrebno je ojačati centralni nadzor nad finansijama lokalne samouprave i podsticati opštine da povećaju sopstvene prihode. Pooštravanje kriterijuma za ostvarivanje prava na prevremenu penziju trebalo bi da ojača održivost penzijskog sistema”, ocijenili su u MMF-u.
Oni preporučuju da se preispita fiskalni trošak poreskih oslobođenja, kao i da bi Vlada, sa izlaskom stranog investitora iz Elektroprivrede (EPCG), trebalo da sprovede transparentan tender za prodaju akcija kompanije.
U izvještaju se navodi da Vlada namjerava “da preproda akcije EPCG privatnom investitoru kroz transparentan proces”.
“Vlasti takođe izrađuju novi zakon o javno-privatnom partnerstvu i traže komentare međunarodnih finansijskih institucija o nacrtu. IFC ih savjetuje o koncesijama za aerodrome”, navodi MMF.