Sada kazaljke pomjeramo sa dva sata na tri.
Ljetnje računanje vremena počinje 25. marta, kada časovnike treba pomjeriti sa jedan sat unaprijed.
Ministarstvo privrede je saopštilo da, na osnovu Zakona o računanju vremena, ljetnje računanje vremena u 2018.godini počinje 25. marta u 2 sata tako što se pomjeranjem za jedan čas unaprijed vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata.
Svakog poslednjeg vikenda u martu se pomjera sat i prelazi na ljetnje računanje vremena, da bi se potom poslednjeg vikenda oktobra vratili na zimsko računanje.
U svijetu, službeno vrijeme se pomjera unaprijed u poznu zimu ili rano proljeće, a vraća unazad u jesen, najčešće za jedan sat, ali tačan broj sati i datumi izmjena određuju se na lokalnom nivou i podložni su promjenama.
Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, sa obrazloženjem da se time "produžava" dan, omogućuje ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
To je takozvano evropsko ljetnje računanje vremena,(izuzev Rusije i Islanda) koje se ukazom koristi i u Srbiji. Ono podrazumijeva da se časovnici pomjeraju svake poslednje nedelje u martu i oktobru, prvo sa dva na tri sata, a potom, s jeseni, obrnuto.
Od 2002. godine zemlje EU, kao i ostale države u Evropi, odredile su da početak ljetnjeg vremena bude poslednje nedelje u martu, a završetak poslednje sedmice u oktobru.
Na južnoj hemisferi početak i kraj ljetnjeg vremena je obrnut u odnosu na sjevernu.
Prva zemlja koja je prešla na ljetnje računanje vremena 1916. godine je Njemačka, a od tada su ga prihvatile i mnoge druge zemlje koje računaju da time štede električnu energiju.
Izvor: MONDO/Mario MilojevićOd 192 zemlje, takozvano ljetnje ukazano vrijeme usvojeno je u 110, a ne primjenjuje se u Kini, Japanu, Južnoj Koreji i širom afričkog kontinenta, gdje ova mjera nikad nije stekla širu popularnost.
Ne primjenjuje se ni u Rusiji, koja je 2011. godine odlučila da odustane od ovog principa, sa obrazloženjem da je štetno po zdravlje.
Tadašnji predsjednik Dmitrij Medvedev je objasnio da prilagođavanje na promjenu u pomicanju kazaljki na satu prate stres i obolijevanje, kao i da će ukidanje prelaska na zimsko i ljetnje računanje vremena nesumnjivo biti korisno.
Ideju o ukidanju tradicionalnog pomjeranja kazaljki podržali su i građani Rusije. Više od polovine radno aktivnog stanovništva se izjasnilo za ukidanje prelaska sa zimskog na letnje računanje vremena i obrnuto, smatrajući da ova promjena negativno utiče na zdravlje.
Prema izvještaju Ruske akademije medicinskih nauka,prelazak sa zimskog na ljetnje računanje vremena povećava broj srčanih udara za 1,5 puta, učestalost samoubistava za 66 odsto, a broj poziva hitnoj pomoći je znatno uvećan.
Sa druge strane, neke analize u SAD pokazuju da se pomjeranjem časovnika štedi između 500 miliona i milijardu dolara godišnje.
Manje energije se troši na osvjetljenje i grijanje, čime se tokom dužeg perioda, a prema istraživanju američkog ministarstva energije, postižu energetske uštede između 0,5 i 1 odsto.
U našoj zemlji, ljetnje računanje vremena uvedeno je 27. marta 1983. godine.
Od 1995. godine satovi su pomjerani u poslednjoj sedmici septembra na osnovu odluka koje je donosila Vlada, a prije sedam godina donet je novi zakon kojim je ljetnje računanje vremena usklađeno sa Evropskom unijom.