Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Bijele poklade, praznik kada se na trpezi nalazi "bijela" hrana, traži se oproštaj, ali se i priprema za Veliki post. Danas mrsite, a od sjutra na post.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi svetu mečenicu Agatiju i svetog Polievkta, odnosno Bijele poklade.
Smatralo se da u period velikog posta treba ući bez grijeha, pa su poklade dan za praštanje i veselje. Zato je najzastupljeniji običaj da se na današnji dan opraštaju svađe i uvrede.
Prema narodnom običaju, djeca obilaze roditelje, nose im na dar flašu pića i razne poklone.
Zet obavezno obilazi tasta, taštu, kuma, starojka i traži oprost da može časno da započne post. Kada uđe u kuću, ljubi ruku tastu i govori:
"Oprosti dedo", a tast mu odgovara: "Neka ti je prosto sinko".
U domaćinstvima se tradicionalno priprema bogata mrsna gozba, naročito bijeli mrs po kome je ovaj praznik dobio ime. Veselje traje do ponoći, a u ponoć nastupa post.
Narodni običaji se razlikuju u zavisnosti o kom kraju je reč.
Inače, poklade su narodni praznik rasprostranjen u Evropi i Americi. Njegovi korijeni su paganski i vezani za obeležavanje kulta Sunca i dolaska proljeća.
Poklade se obično smatraju za vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i proslavama pod maskama, poznatim kao karneval.
PRVA (ČISTA) NEDELJA POSTA
Dan posle Bijelih poklada, za pravoslavne vjernike počinje prva nedelja posta. Višenedeljni veliki Vaskršnji ili Časni post završava se praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom.
Prva nedelja posta zove se Čista, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju – Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvetna i Strasna ili Stradalna nedelja.
Datum početka Velikog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, koji pravoslavni vernici uvek proslavljaju u nedelju punog mjeseca posle prolećne ravnodnevnice.
Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.
Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće.
Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu Vaskrsa.