VAPAJ ZAPOSLENIH RODITELJA: Ko će da čuva djecu?!

Na koji način zbrinuti dijete ako njegove školske obaveze počinju i završavaju usred radnog vremena, pitanje je koje muči mnoge roditelje. Jutarnji i produženi boravak čine se kao idealno rješenje, međutim...

VAPAJ ZAPOSLENIH RODITELJA: Ko će da čuva djecu?! Foto: MONDO/Gordana Bojanić

"Radim od 8 ujutru do 17, 18 časova. I moj muž radi isto tako i ja se pitam - gdje sa djetetom? Moji roditelji su stari i ne mogu da preuzmu djete, a u školi nema produženog boravka", rekla je za MONDO I. L. majka sedmogodišnjeg Danila.

Ovo je samo jedan od mnogih slučajeva roditelja koji rade u vrijeme kada bi trebalo preuzeti djete iz škole. Roditelji smatraju da sedmogodišnja djeca ne mogu bez nadzora ići kući nakon škole ni samostalno provoditi vrijeme kod kuće dok su oni na poslu. Ova situacija im kako kažu, iziskuje posebnu organizaciju - djecu čuva rodbina ili angažuju dodatnu pomoć, a u najnepovoljnijem položaju su oni koji djecu nakon škole odvode u privatne vrtiće i tu uslugu plaćaju i do 150 eura.

I dok je evidentno da je posljednjih godina sve veći interes i potreba roditelja za produženim boravkom, broj škola koje ga organizuju se smanjuje!

U Crnoj Gori ove školeske godine od 163 osnovne škole svega 34 imaju produženi boravak (20 odsto), a u Podgorici jutarnji i produženi boravak organizuje 12 osnovnih škola, tri manje u odnosu na predhodne godine. Zabrinjavajuća je i činjenica da u školama roditelje uglavnom čekaju prvaci, dok sve više škola odustaje od organizacije boravka za djecu drugog razreda.

Takva situacija je u podgoričkim školama "Sutjeska" i "Maksim Gorki".

Direktor O.Š. "Sutjeska" Vesko Gagović potvrdio je za MONDO da škola organizuje produženi boravak i jutarnje čuvanje samo za prvake, ali ne i za učenike drugog razreda. On kaže i da je škola voljna kao i da bi se mogli steći uslovi za organizaciju boravka i za drugi razred, ali da je u septembru, kada je trebalo da se prijave zainteresovani, izostala inicijativa roditelja.

"Prijavilo se svega nekoliko učenika, a i oni su kasnije odustali", rekao je Gagović i dodao da bi školske službe rado izašle u susret roditeljima ako se takva potreba "naknadno" ukazala.

U O.Š. "Maksim Gorki" prošle godine je bio organizovan boravak za oba najniža razreda, a ove godine zbog prebukaranosti škole, samo za prvake.

Škole "Vuk Karadžić" i "Milorad Musa Burzan" imaju produženi boravak za učenike i prvog i drugog razreda, međutim u školi na Zabjelu djeca mogu boraviti samo do 15 časova što je takođe problem zaposlenim roditeljima.

deca obrenovac đaci učenici osnovci škola prvaci Foto: MONDO, Goran Sivački



ZAKON KAŽE - ODLUČUJU ŠKOLE

Prema Zakonu o osnovnom obrazovanju, škola u zavisnosti od svojih mogućnosti samostalno odlučuje da li će organizovati produženi boravak, dok je jutarnje čuvanje obavezno i to samo za učenike prvog razreda.

Da bi u školi uopšte postojao produženi boravak potrebno je da postoje prostorni uslovi i kadrovske mogućnosti, kao i da “roditelji iskažu interesovanje za ovim vidom aktivnosti”. Dnevno trajanje produženog boravka bi trebalo da se usklađuju s potrebama zaposlenih roditelja, a u praksi škola u skladu sa svojim organizacijskim uslovima određuje trajanje i to roditeljima može odgovarati ili ne.

ŠTA (NE)RADE DJECA U PRODUŽENOM BORAVKU

Posebna tema su uslovi i sama organizacija u okviru dnevnog boravka. Zavod za školstvo opisuje ovaj program  kao "pedagoški i didaktički specifičan jer povezuje igru, učenje i rad, doprinosi cjelovitom razvoju učenika i pomaže im u savladavanju vještine samostalnog učenja".

Specifični ciljevi ovog programa su između ostalog, kako piše, socijalizacija učenika kroz zajedničku igru i druženje, pripremanje učenika za bolje snalaženje u izradi domaćih zadataka, razvijanje sposobnosti prihvatanja individualnih različitosti, briga o učenicima s posebnim potrebama...Škole bi trebalo za ovu namjenu da nabave igračke, posebne strunjače, mobilijar prilagođen uzrastu, a prostorije u kojima borave djeca trebalo bi da budu dovoljno velike, prijatne i uređena tako da se vizuelno i svojim sadržajima razlikuje od učionica predviđenih za izvođenje nastave.

Činjenica je da u većini škola ne postoje adaptirane prostorije pa se djeca iz jednih klupa "sele" u druge (često promijene i nekoliko učionica), a do kraja radnog dana presjede više od osam časova. Pedagozi uglavnom sa djecom završe domaće zadatke nakon čega se sve svodi na puko čuvanje, eventualno neku društvenu igru i isčekivanje roditelja.

UDRUŽENJE "RODITELJI": ŠKOLE DA BUDU OBAVEZNE DA ORGANIZUJU BORAVAK

Da sve može biti i drugačije ubijeđeni su u Udruženju "Roditelji" koji su više puta zahtijevali od Ministarstva da opredijeli sredstava i zakonom obaveže škole da organizuju produženi boravak za učenike prvog i drugog razreda. Njihova inicijativa ostala je mrtvo slovo na papiru uz objašnjenje da za tako nešto jednostavno nema novca.

"Predlagali smo posljednji put da produženi boravak bude obavezan barem za škole koje imaju 500 i više đaka, ali ni to nije prihvaćeno. Razumijemo da škole nemaju mjesta i da su prebukirane, ali i Ministarstvo MORA da razumije roditelje jer su im oni nametnuli početak školovanja sa šest  djetetovih godina i da tako mala djeca ne mogu ostajati sama kod kuće", rekli su za MONDO iz Udruženja.

Prema informacijama sa kojima raspolažu interesovanje roditelja za produženim boravkom je veliko, a rješenje se, kako kažu, mora naći.

"Načina ima, samo se moraju definisati prioriteti u finansiranju. Škole ne mogu same da odlučuju jer odluku o načinu školovanja nije donijela nijedna škola, već Ministarstvo", zaključuju.

Iz resornog ministarstva nismo dobili odgovor na pitanje da li će opredijeliti sredstva kako bi sve škole imale mogućnost da organizuju produženi boravak za učenike i prvog i drugog razreda.





Sve vijesti