Rusija je u razvoju oružja najviše posvećena cilju "ubij neprijatelja sa velike daljine", odnosno brzoj odmazdi i direktnim udarima na udaljene mete potencijanog agresora. Rusija je, takođe, u oblasti sajber ratovanja sustigla SAD.
Kako će izgledati ruska vojska 2035. godine u velikoj meri zavisi od toga koliko će Moskva biti uspješna u prilagođavanju projekata smišljenih u vrijeme Sovjetskog Saveza potrebama današnje Rusije.
Mnoga najmodernija ruska oružja, poput krstarećih projektila Kalibr-NK ili balističkih projektila Iskander-M zapravo su projekti čiji su nacrti na stolu bili krajem 1980-tih godina, kada je Sovjestski Savez počeo da posrće, piše Američki "National Interest".
"Gotovo svi su proizvod sovjetskog projektovanja s kraja osamdesetih godina. Ulazimo u tranziciju i vidjećemo pravo rusko oružje sledeće generacije i šta može da se ostvari sprovođenjem tog programa", rekao je stručnjak za rusku vojsku u Centru za mornaričke analize Majkl Kofman 24. maja u Vašingtonu na skupu u Centru za strateške i međunarodne studije.
Porijeklo pravog ruskog oružja sledeće generacije nije u sovjetskoj eri, uključujući i razvoj antiraketnog i protivavionoskog sistema S-500, hipersonični protivbrodrski krstareći projektil Cirkon i stelt bombarder Tupoljev PAK-DA.
Ostali sistemi sledeće generacije uključuju i operativne "izdelije 129" motore za stelt lovce pete generacije Suhoj PAK-FA.
Nije jasno sa koliko će se poteškoća Rusija suočiti u razvoju tih novih motora, pošto još od vremena Sovjetskog Saveza nije razvila novi motor za lovce.
"Mnogo je teško razviti nove motore. Da nije, Kina ne bi i dalje kupovala ruske motore", rekao Kofman.
Rusija će se u budućnosti vjerovatno fokusirati na "rat bez dodira", što podrazumijeva sposobnost udara iz daljine, kao i vazdušne i raketne sisteme dugog dometa i precizno navođena oružja.
Plan je da Rusija bude sposobna da kazni mogućeg agresora direktnim uzvratnim udarom sa velike daljine.
"Oni rade na odvraćanju kaznom, i to je sve kada je riječ o mogućnostima udara sa velike daljine. Sposobnost za odmazdu i udar konvencionalnim oružjem, a ne nuklearnim oružjem", naveo Kofman.
Rusi takođe razvijaju sisteme bez ljudske posade na potpuno drugačiji način od vojski zapadnih država.
Zapad je trenutno u prednosti nad Rusijom u oblasti tehnologije oružja bez ljudske posade, ali Kremlj i ruska odbrambena industrija odvajaju značajne sume novca za takve sisteme. Konkretno, Rusija brzo napreduje u oblasti robotike.
"Ubrzano se raste broj dronova širom ruske vojske", rekao je Kofman.
U poređenju sa zapadnim silama, ruska vojska se mnogo manje bavi velikim bespilotnim letjelicama namijenjenim srednjim visinama leta, a mnogo više taktičkim sistemima za ruske kopnene trupe.
Tako su Rusi posvećeni dronovima koji su jeftini, izdašni i za jednokratnu upotrebu i koji se koriste da lociranje i nišanjenje meta teške artiljerije.
"Rusi pokušavaju da steknu dalekometnu 'zemlja-zemlja' vatrenu moć poput naše i zato su brzo počeli da prilagođavaju dronove načinu na koji bi onih voljeli da ratuju, a ruska vojska bi htjela da se bori upotrebom vatrene moći od koje se ledi krv u žilama", rekao je Kofman.
Politikolog Tomas Malmef iz Švedske agencije za istraživanja u oblasti odbrane dodao je da Rusija ulaže mnogo novca i u razvoj sredstava za elektronsko ratovanje.
Štaviše, kada je reč o sajber ratu, Kofman je rekao da je Rusija najvjerovatnije na jednak ili gotovo jednak superanik Sjedinjenih Američkih Država. Sposobnosti za sajber ratovanje je, međutim, teško ocijeniti, neke informacije stižu putem špijunaže, dok se ostalo otkrije tek kada se upotrebi.
"Težak je izazov proučavati ta sredstva. Iako se stalno o tome govori, i dalje je veoma slabo definisano", rekla je Olga Oliker, direktorka za Rusiju i Evroaziju Centra za strateške i međunarodne studije.
Ruska vojska se, u osnovi, na duge staze kreće od sile koja se oslanja na masu ka sili sposobnoj za precizne udare uz zadržavanje sposobnosti za šira dejstva.
Olga Oliker je napomenula da Rusija nije potpuno integrisala precizno navođena oružja u svoju doktrinu i da tek radi na tome.
U Siriji, na primjer, precizno navođena oružja nisu korišćena na naročito osmišljen način.
Ruska doktrina upotrebe precizno navođenog oružja se, međutim, razvija dok vojska uči da koristi svoje nove alate.
"To bi vredjelo vidjeti", rekla je Ogla Oliker.
Konačno, Rusija nije prijetnja poput one koju je nekada predstavljao Sovjetski Savez, ali Moskva nije ni tako slaba kao što je bila odmah posle raspada SSSR, kada je Kremlj za odvraćanje morao da se oslanja samo na svoj nuklearni arsenal.
Moderna Rusija raspolaže sredstvima da na moguće prijetnje uzvrati konvencionalnim sredstvima.
"Rusija sada raspolaže sa značajnom konvencionalnom vojnom silom i više ne zavisi samo od nuklearnog naoružanja kao jedinog sredstva odvraćanja", rekao je Kofman.