Godišnja članarina u NATO iznosiće oko 450 hiljada eura, i to su jedina sredstva koja je Crna Gora u obavezi da izdvoji za potrebe Alijanse, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.
Lider Demokratske narodne partije (DNP), Milan Knežević, kazao je u subotu da će crnogorske građane članstvo u NATO godišnje koštati 70 miliona eura, i da će ta stavka biti peta potrošačka jedinica u Budžetu.
U reagovanju Ministarstva navodi se da to saopštenje Kneževića potvrđuje da mu „istina nije jača strana“.
„Mada u potpunosti razumijemo njegovu evidentnu nervozu, jer mora opravdati ogromne investicije i iznos koji su strani mentori uložili u njega i njegove kolege“, kazali su iz Ministarstva.
Oni su pojasnili da sadašnji kompletan budžet za odbranu Crne Gore, za ovu godinu, iznosi 45 miliona EUR, i da su ta sredstva namijenjena ulaganju u crnogorski sistem odbrane , odnosno za zaposlene u tom sistemu, za održavanje opreme i modernizaciju.
„Riječ je, dakle, o iznosu koji će biti utrošen za potrebe odbrane Crne Gore, bez obzira da li smo članica NATO ili ne, a nikako za učešće u NATO budžetu“, naglasili su iz Ministarstva.
Kako su naveli, NATO ima jasno postavljenu finansijsku formulu koja obuhvata precizne i namjenske kvote ulaganja u zajednički sistem odbrane i bezbjednosti.
Po toj formuli, precizirali su iz Ministarstva, finansijska obaveza Crne Gore prema NATO-u za potrebe članarine na godišnjem nivou, iznosiće oko 450 hiljada eura, odnosno 0,027 odsto od ukupnog zajedničkog godišnjeg budžeta Alijanse.
„To su jedina sredstva koja je Crna Gora u obavezi da izdvoji za potrebe NATO-a. Kako je ministar Predrag Bošković slikovito precizirao, to znači da će svakog građanina Crne Gore članstvo u NATO koštati 72 centa na godišnjem nivou“, kaže se u reagovanju Ministarstva.
Prema njihovim riječima, evidentno je i očigledno da je taj iznos NATO članarine za Crnu Goru u potpunosti prihvatljiv i realan, „tim prije što je riječ o investiciji u budućnost naše zemlje sa mnogih aspekata, među kojima su najvažniji bezbjednosni i ekonomski“.
„Kolektivni sistem bezbjednosti garantuje veću ekonomsku isplativost od bilo kojeg drugog modela, a višestruki su i benefiti korišćenja brojnih fondova i razvojnih programa u različitim oblastima, koji su dostupni isključivo NATO članicama“, kazali su iz tog resora.
Oni su poručili da će Crna Gora, kao buduća članica NATO-a, nastaviti da obezbjeđuje stabilno finansiranje sistema odbrane, tako da je predviđeno da se do 2020. godine za opremanje izdvaja 20 odsto odbrambenog budžeta.
„Ministarstvo, u cilju korektnog informisanja crnogorske javnosti, još jednom ponavlja da je obična manipulacija protivnika članstva u NATO da nas članstvo u Alijansi košta dva odsto nacionalnog BDP-a. Riječ je o sredstvima koja će se ulagati jedino u crnogorski sistem odbrane, i taj nivo izdvajanja za odbranu planiramo da dostignemo do 2024. godine“, kaže se u reagovanju.
Navodi se da je učešće crnogorskih vojnika u međunarodnim misijama zasnovano isključivo na dobrovoljnoj osnovi.
Iz Ministarstva su istakli da, i nakon sticanja punopravnog članstva u NATO, odluka o učešću u mirovnim misijama i operacijama pod okriljem Alijanse i drugih međunarodnih organizacija, kao i o modelima tog učešća, ostaje na državi Crnoj Gori.
„Ni tokom naših evroatlantskih integracija odluka nam nije nametana od bilo koga. Alijansa ne funkcioniše po principu nametanja obaveza i zahtjeva, već se sve odluke donose konsenzusom“, kazali su iz tog resora.
Kako su naveli, crnogorski kontigent trenutno angažovan u Avganistanu broji 18 pripadnika Vojske Crne Gore, „a ne 44, kako navodi Knežević“.
Iz Ministarstva su dodali da je pominjanje bataljona u tom kontekstu takođe neutemeljeno na činjenicama, i predstavlja još još jedno namjerno obmanjivanje javnosti.
„Tokom našeg evroatlantskog puta, nastojali smo da doprinosimo misijama i operacijama pod okriljem tri najznačajnija međunarodna subjekta - UN, NATO i EU. Učešće u misijama je zasnovano na želji da, shodno sopstvenim kapacitetima, doprinesemo uspostavljanju i očuvanju međunarodnog mira i budemo prepoznati kao kredibilan partner od međunarodne zajednice“, kaže se u reagovanju.
Crna Gora, kako se navodi, ima izuzetno dugu istoriju učešća u mirovnim misijama, „tako da je riječ o nastavku jedne duge tradicije koju ćemo njegovati i u budućnosti, u skladu sa kapacitetima“.
„Knežević očigledno namjerno prećutkuje da i Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonja, koje nijesu članice ni EU niti NATO, aktivno doprinose mirovnim operacijama pod okriljem ovih organizacija“, kazali su iz Ministarstva.
Potpuno je, smatraju u tom resoru, razumljivo da u javnosti postoje različita mišljenja o strateškim spoljnopolitičkim pravcima kojim treba da ide Crna Gora.
„Međutim, evidentno je da je upravo Knežević majstor gebelsovske propagande“, dodaje se u reagovanju.
Iz Ministarstva su poručili da će i ubuduće izlaziti u javnost samo sa ozbiljnim činjenicama, potkrijepljenim egzahtnim podacima.