Carev most nosi šarm prohujalih vremena

Autor:

Carev most na rijeci Zeti, izgrađen od tesanog kamena, spada u jedan od najljepših kulturno-istorijskih spomenika i mostova u Crnoj Gori.

Carev most nosi šarm prohujalih vremena Foto: Mondo/Ana Božović

„Od svega što čovjek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrijednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetiji, opštiji od hramova. Svačiji i prema svakom jednaki, korisni, podignuti uvijek smisleno, na mjestu na kome se ukrštava najveći broj ljudskih potreba, istrajniji su od drugih građevina i ne služe ničem što je tajno i zlo“, rekao je o značaju mostova čuveni nobelovac Ivo Andrić.

Jedan od objekata koji i dan danas plijeni svojom pažnjom je Carev most u Nikšiću. Ovaj most, koji se ubraja u jedne od najljepših u Crnoj Gori, nalazi se u donjem dijelu Nikšićkog polja. Smješten je na samom izlazu iz Nikšića, kada se ide starim putem za Podgoricu, preko Pandurice.

Izgrađen da premosti rijeku Zetu, ovaj most sa svojih 18 okana i dužinom od 269 metara, svojom izuzetnom ljepotom se izdvaja iz okolne ravnice.

Ideju o gradnji mosta dao je sam kralj Nikola, jer je izgradnja jednog takvog objekta značila mnogo za razvoj samog Nikšića i nikšićkog kraja.

Projektovanje mosta je povjereno inženjeru iz Zadra Josipu Sladu, kojem to nije bio prvi put da bude dio tima koji projektuje objekte u Crnoj Gori. On je takođe učestvovao u izgradnji Zetskog doma, ali i Lovćenskih serpentina.

Kamen temeljac je položio Vojvoda Božo Petrović, 23. maja 1894. godine, kada je započeta izgradnja ovog, u to doba najvećeg građevinskog poduhvata u Crnoj Gori.

Pogledajte galeriju fotografija


Most od tesanog kamena gradili su brojni zidari i kamenoresci iz Boke i čitave Crne Gore, pod budnim okom Miloša Lepetića.

Čak je i vojska bila angažovana na izgradnji mosta, u vidu obaveznog rada bez ikakve nadoknade.


Iako je projektovan da izdrži teret zaprežnih kola i diližansi, Carev most je toliko solidno izgrađen da je, recimo tokom Drugog sjetskog rata, izdržao teret kolona njemačkih tenkova. Upravo u tom period, most je umalo “poklekao”, odnosno izbjegao sudbinu da bude porušen.

Naime, 1944. godine, njemačke trupe su se iz Albanije i Grčke povlačile preko Crne Gore. Savezničke trupe, računajući da će u te svrhe biti korišćen Carev most, na svakom luku su postavili eksploziv, da ga, ako zatreba, dignu u vazduh. Srećom, za to nije bilo potrebe jer su njemačke trupe razbijene već kod Danilovgrada, pa su za odstupanje morali koristiti kanjone Morače i Lijeve rijeke.

Pored brojnih problema sa kojima su se suočavali graditelji, most je završen nakon šest mjeseci i kao takav postao je jedna od nezaobilaznih tema na fotografijama i razglednicama Nikšića onoga vremena. Čak je i čuveni fotograf Rudolf Mosinger koji je u proljeće 1910. godine na poziv knjaza Nikole došao u Crnu Goru, u godini kada je Crna Gora proglašena kraljevinom, sa zadatkom da proputuje Crnom Gorom i prikaže je kroz fotografije u albumu „Slike iz Crne Gore”. Od 32 fotografije pored dvorca i panorame grada u albumu je bilo mjesta i za Carev most.

Pogledajte galeriju fotografija


Izgradnju mosta velikim dijelom je pomogla Rusija, koja je kao pomoć slala žito, korišćeno za isplatu dnevnica radnicima na mostu.

Most je završen u rekordnom roku s obzirom na njegovu veličinu, a po tragovima u starim zapisima, kralj Nikola je naredio da se most pozlati, tako što je u svaki stub uzidan po jedan zlatnik.

Most je otvoren 20. oktobra 1894. godine, kada je kralj Nikola predložio, zbog nesebične pomoći Rusije, da se most nazove Most Cara Aleksandra III. Narod je ovaj naziv skratio u jednostavniji oblik – Carev most.

Ovaj grandiozni objekat doprinio je usponu i razvoju nikšićkog kraja poboljšavanjem trgovačkih veza sa jugom Crne Gore, a prvo vozilo koje je prešlo ovaj most, bile su poštanske kočije.

Iako star više od jednog vijeka, Carev most i danas privlači pažnju brojnih znatiželjnika, koji diveći se njegovoj nevjerovatnoj konstrukciji, u isto vrijeme se upoznaju i sa bogatom istorijom toga doba.

Carev most je odolio „zubu vremena“, i izgleda ljepše nego bilo koji most novije gradnje.

 Da bi se na pravi način dočarala ljepota  mostova, najbolje govore riječi čuvenog nobelovca Iva Andrića.

O mostovima Andrić dalje kaže:

"Svi su oni u suštini jedno i podjednako vrijedni naše pažnje, jer pokazuju mjesto na kome je čovjek naišao na zapreku i nije zastao pred njom, nego je savladao i premostio kako je mogao, prema svom shvatanju, ukusu, i prilikama kojima je bio okružen",

Sve vesti