Omogućavanje upisa narednog obrazovnog ciklusa studentima prije nego što završe prethodni, nije logično niti u skladu sa najboljom praksom, kazao je premijer Milo Đukanović.
„Da li su Vlada ili resorno ministarstvo imali na raspolaganju analizu broja studenata na državnom univerzitetu koji zbog jednog ili dva nepoložena ispita sa osnovnih studija nisu uspjeli da upišu specijalističke studije, prilikom donošenja odluke o odbijanju amandmana SNP-a na Predlog zakona o visokom obrazovanju“, upitala je ona.
Jonica je pitala i da li su Vlada i skupštinska većina dorasli zadatku koji je Đukanović potencirao u ekspozeu “ili se još odluke najčešće donose po tome ko predlaže, a ne šta predlaže”.
Komentarišući pitanja o pravima studenata koji zbog nepoloženih ispita na državnom univerzitetu nijesu uspjeli da se upišu na postdiplomske studije, on je odgovorio da student stiče pravo upisa u naredni ciklus studija tek nakon završetka prethodnog ciklusa, što se potvrđuje obrazovnom ispravom.
Đukanović je kazao da rezultati istraživanja uporedne prakse potvrđuju da su predložena zakonska rješenja u potpunoj saglasnosti sa rješenjima koja važe u zemljama regiona i šire.
"Bez obzira na dobru namjeru ili potrebu da se izađe u susret studentima koji nijesu ostvarili pravo upisa, nije logično niti u skladu sa najboljom praksom, za koju se vjerujem svi zalažemo, da se studentima omogući upis narednog ciklusa obrazovanja prije nego što završe prethodni”, rekao je Đukanović.
Jonica je podsjetila da je Senat Univerziteta u maju 2012.godine donio preporuku o uslovnom upisu sa dva zaostala ispita iz osnovnih na specijalističke,a da je prošle godine donio preporuku da može upis sa jednim prenijetim ispitom.
»Argument koji ste iznijeli je da je neki ranije Senat ustanovio pogrešnu praksu. Prema našem viđenju to je, ne samo pogrešna praksa, već suprotna onoj u uporednim sistemima a i protivna je zakonu«, odgovorio je Đukanović.
Prema njegovim riječima, ako je neko postupao neodgovorno i eventualno prekršio zakon,to je razlog da mu se preispita odgovornost »a nikako da to prihvatimo kao praksu".
"Predložili smo rješenje koje je možda teže za studenta, ali mislim da je to pitanje ozbiljnosti a ne unošenja anarhije u sistem obrazovanja«, kazao je Đukanović.
On je naveo da se na osnovu relevantnih podataka, može zaključiti da je primjena Bolonjskog sistema obrazovanja na nivou Evrope, ali i u Crnoj Gori donijela povećanje broja visokoškolaca, povećanu prolaznost kod studenata, kao i veću mobilnost i studenata i akademskog osoblja.
Đukanović je podsjetio da je na posljednjoj konferenciji o visokom obrazovanju, koja je održana marta 2012. godine, u Bukureštu, nakon sprovedene evaluacije, Crna Gora bitno unaprijedila ocjenu i od mogućih 45 dobila 35 bodova.
“Ipak, ova relativno dobra ocjena ne smije nas zavarati da smo ostvarili najvažnije ciljeve. To je sfera u kojoj su potrebne stalne inovacije i prilagođavanja društvenim potrebama i novim izazovima”, smatra Đukanović.
Đukanović smatra da je posebno važan doprinos Bolonjskog sistema mogućnost uporedivosti -“prepoznavanja” stečenih diploma.
“ Ipak, ono što kao rezultat u primjeni Bolonjskog sistema obrazovanja još uvijek izostaje, kako generalno u Evropi, tako i u Crnoj Gori, jesti vidan napredak u kvalitetu obrazovanja. Posebno u prilagođavanju znanja i vještina potrebama tržišta. To je za Vladu jedan od najvažnijih zadataka”, kazao je on.
Prema riječima Đukanovića, u skladu sa Bolonjskim sistemom po prvi put u Crnoj Gori sprovedena je eksterna evaluaciju visokoškolskih ustanova, od strane eminentne institucije za obezbjeđenje kvaliteta Evropske asocijacije univerziteta – Agencije za obezbjeđenje kvaliteta.
„ Pojedinačni izvještaji su završeni i javno su dostupni, a sistemski izvještaj očekujemo uskoro. U skladu sa novim Zakonom o visokom obrazovanju, eksternu evaluaciju u toku reakreditacije će sprovoditi isključivo renomirana inostrana agencija“, ukazao je on.
Đukanović je kazao da je Vlada uočila i nedostatnosti upisne politike i podsjetio da je 2012. usvojena nova upisna politika ali da još nije dovoljno usaglašena sa potrebama tržišta.
“Učinjeni su prvi koraci kojima se mijenja sistem ali u tom segmentu preostaje ozbiljan posao”, poručio je on.
Đukanović je podsjetio da je u ovoj godini Vlada usvojila i Studiju o potrebama tržišta rada, urađenu na osnovu Istraživanja o percepciji poslodavaca o relevantnosti visokog obrazovanja u Crnoj Gori, koje je obuhvatilo 600 poslodavaca.
“ Iako je istraživanje pokazalo da je kvalitet visokog obrazovanja u Crnoj Gori na zadovoljavajućem nivou, da se studenti koji visoko obrazovanje stiču na crnogorskim ustanovama smatraju kompetentnim za obavljanje posla, potrebno je dodatno unaprijediti saradnju između ustanova visokog obrazovanja i poslodavaca kako bi se definisala potrebna znanja i vještine koje traži crnogorsko tržište rada“, ukazao je on.
Đukanović je podsjetio da je Vlada usvojila i nastavlja da promoviše projekat zapošljavanja-radne prakse za svršene student, navodeći da se ove godine za učešće u Programu prijavilo više od 1. 320 poslodavaca, od čega je 1.173 iz privatnog sektora, koji su tražili preko 6.840 korisnika za završenim osnovnim studijama.
“Kroz definisanje istih pravila studiranja za sve, bez obzira da li se radi o privatnim ili državnim ustanovama, i “kroz” Zakon u čijem fokusu je student jasno je da država ne daje niti privilegovani niti diskriminatorni status bilo kojoj ustanovi visokog obrazovanja”, kazao je
On je naveo da je Vlada otvorena za svaki konstruktivan predlog od opšteg interesa koji je kompatibilan sa matičnim tokom aktuelne državne politike usredsređene na ekonomski i demokratski razvoj u interesu unapređenja životnog standarda građana.
“Što se skupštinske većine tiče, u crnogorskom slučaju, kao što ste i sami svjedoci, ona se pokazala kao promjenljiva kategorija. I po mom sudu, nerijetko, polazeći od toga ko je predlagač, a ne šta se predlaže. Tako je, ne jednom, i DPS ostajao u manjini”, zaključio je Đukanović.