Govoriš li i ti jezikom emotikona?

Milioni ljudi sve češće se služe "Emodži" (Emoji) jezikom. Drugim riječima, znacima smajlijima i raznim simbolima.

0
A- A A+

"Emodži" je zapravo jezik emotikona i posljednji godina sve zastupljeniji, ne samo na Internetu, već i na mobilnim (pametnim) telefonima i tablet-računarima. Pri tome, znamo kako je sve počelo. Ljudi su isprva crtali po zidovima pećina, danas umjesto ugljenisanog drveta ili kamena, u rukama drže pametne telefone. I motivi su se promijenili. Odavno više nema mamuta, baklji i koplja, ali su zato tu razni crtani junaci i duhoviti simboli.

Svi ti znaci, kojih u međuvremenu ima na stotine, nazivaju se Emodži-jezikom odnosno jezikom emotikona. Naziv je izveden iz dva engleska termina: "emotion" (osjećanje ili emocija), i riječi "icon" (ikona ili znak, simbol).

Jezik emotikona je jezik digitalnih komunikacija, dostupan je u svim aplikacijama. Na svim uređajima se može instalirati kao dodatni jezik, a društvene mreže su preplavljene raznim ikonicama i znacima, u toj mjeri, da je gotovo nemoguće utvrditi njihov tačan broj. Zvanično postoji 722 simbola. Toliko ih dobijate u paketu, prilikom instalacije na Androidu. Među ikonicama ima svega: od dobro poznatih smajlija, do animiranih skijaša i čaša sa šampanjcem, pa čak i gej smajlija i ikonica!

Stručnjaci imaju razne teze o unapređivanju digitalnih simbola, koje u komunikaciji koristi sve veći broj ljudi. Neki vjeruju da se ovaj trend negativno odražava na razvoj normalnih jezika, prije svega u pisanoj formi, piše DW na srpskom. Ljudi kojima je "digitalni jezik" maternji, zapravo su lenji da se precizno izraze riječima.

Tina Ganster je njemački stručnjak za društvenu psihologiju tvrdi da su emotikoni "kreativan način izražavanja pri suočavanju sa ograničenjima u digitalnoj komunikaciji". Ona emotikone poredi sa svakodnevnom neverbalnom komunikacijom u stvarnosti. Mimika, govor tijela, intonacija u govoru, obično se ne prenose u tekstualnim porukama. U kratkim onlajn porukama, te ikonice su jedini način u izražavanju emocija.

"Svi ti simboli, na prvom mjestu služe, kako bi se jasnije izrazila neka emocija. Moguće je izraziti ironiju ili sarkazam i time izbjeći moguće nesporazume u komunikaciji", kaže Tina Ganster. Ako u razgovoru sa nekim kažete: "I pozovi svoju majku na žurku" i na kraju namignete, tu vrstu emocije ćete možda poželjeti da iznesete i u digitalnoj komunikaciji. Na čet-platformama ili u razmjeni kratkih poruka to omogućava jezik emotikona. Drugim riječima, brojne ikonice omogućavaju prisnu komunikaciju tamo gdje je ona nedostajala. Stručnjak za jezike, Peter Šlobinski sa Univerziteta u Lajpcigu, ne vjeruje da bi masovna upotreba emotikona, mogla da ugrozi upotrebu jezika. "Ti simboli nisu prisutni baš u svim segmentima života, oni su nam raspolaganju na određenim mestima, kada šaljemo kratke poruke, na četu, forumima".

Statistika koju objavljuju sajt "Emoticon-Tracker", zasnovana na upotrebi emotikona na društvenim mrežama poput Twittera, ukazuje na to da su najpopularniji emotikoni i ikonice:
- crveno srce (upotrebljeno 241 milion puta),
- smajli sa suzama radosnicama (152 miliona puta)
- običan (nasmijani) smajli (upotrebljen 85 miliona puta).

Sve su to nasljednici prvobitnog smajlija, koji je nekada bio ispisivan ili ukucavan upotrebom znakova interpunkcije :-). Istorija smajlija počinje 1982. godine. Po prvi put tu kombinaciju znakova koristi profesor Skot Falman sa Univerziteta Karnegi Melon. Zasmetalo mu je to što su njegove kolege, komentare objavljene na forumima, shvatali pogrešno. Dvotačka, minus i zatvorena zagrada, preko noći su postali simbol osmijeha u digitalnoj komunikaciji.

Drugim riječima, ako komunicirate sa ljudima na drugom kraju svijeta, budite pažljivi pri upotrebi emotikona. Ikonice koje dočaravaju određene pokrete, mogu imati potpuno drugačije značenje u sredini, koja vam nije toliko bliska. Najjednostavniji primjer je smajli koji sa podignutim palcem ukazuje na to da je nešto "OK". Međutim, u Brazilu se takav gest smatra uvredom. Dakle, baš kao i u stvarnom životu, uprkos brojnim ikonicama, do nesporazuma može lako doći i u svijetu digitalnih komunikacija ;-)

(MONDO)

Sve vijesti